TRANSLATOR














MAJČINA DUŠICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Timijan - lat. Thymus vulgaris. Obitelj: lamiaceae (labiatae) - usnatice. Farmakopejski naziv: serpylli herba - (sastoji se od osušenih cvatućih nadzemnih izdanaka.) thymi herba = timijan, sastoji se od osušenih listova i cvjetova te vrhova stabljike vrsta timijan ili mješavinom obiju vrsta. Droga sadrži najmanje 1,5 % eteričnog ulja i najmanje 0,5 % hlapećeg fenola, naročito timola. Aetheroleum. Narodna imena: tamjanika, bakina dušica, popovac… majčina dušica. Strana imena: Eng: wild – thyme. Fr: thym serpolet, D: quendel, Tal: pepolino.. Povijest i nastanak te objašnjenja naziva: thymus – od Grčkog thymos ili thymon – tamjan, zbog sličnosti mirisa. Također thymos po Grčkom znači hrabrost, snaga te ukazuje na stimulirajuće djelovanje biljke...[...]

Nastavi dalje...

BOKVICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Bokvica (plantaginaceae) plantago lanceolata (muška) D: spitzwegerich. Ostali nazivi: trputac, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, koncula, žilovlak, packavica. Ljekovite materije: Fitocidi, flavonoidi, tanini, saponini, iridoid glikozid (spajanje šečera i organske kiseline), sluzi, gorku tvar, soli i minerale. Ljekoviti dio biljke: Listovi pred cvjetanje ili dok biljka cvjeta. Stanište: Po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, šumama i drugim mjestima. Ima je po cijeloj Europi...[...]

Nastavi dalje...

KESTEN DIVLJI
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kesten divlji (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) Botanički podaci: Kesten (aesculus hyppocastanum l., Hyppocastanaceae) je listopadno stablo guste okruglaste krošnje, visoko do 30 metara. Listovi su dlanasto sastavljeni od pet do sedam suličastih, pilastih, kratko ušiljenih liski, dugih i više od 20 cm. Cvjetovi su bijeli sa žutom ili crvenom mrljom, obostrano simetrični i združeni u velike, uspravne grozdaste cvatove. Plodovi su veliki, okrugli, zelenkasti i bodljikavi tobolci koji se otvaraju trima zaklopcima, a sadrže tri velike sjajne i smeđe sjemenke - divlje kestene...[...]

Nastavi dalje...

LIPA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Lipa. Lat: Tilia, Eng: Tilia, D: Die Linden, Fr: Tilia. Drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa. Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugoj stabljici što je, otprilike, do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u štitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugi do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plod je okrugao i ima jedno sjeme. Cvijet je vrlo ugodnog mirisa.[...]

Nastavi dalje...

KAMILICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Kamilica - matricaria recutita. Lat: matricaria chamomile l., Eng: german or blue chamomile, D: die echte kamille, Fr:camomille sauvage. Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-50 cm. Tankog i razgranatog korjena, dvostruko perasto razdjeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su izmjenični, 2-3 puta perasto razdjeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama.[...]

Nastavi dalje...

PERŠIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Peršin. Lat: Petroselinum sativum, Eng: Parsley, D: Die petersilie, Fr: Le persil.Ostali domaći nazivi: Peršun, petersilj, petrusimul, petroselin. Peršin pripada porodici štitarki (familiae umbelliferae - apiaceae), a ljekarnički su joj nazivi fructus petroselini i oleum petroselini. Uzgoj: Većina ljudi koja uzgaja peršin u svojim vrtovima, rabi jednogodišnje vrste, iako ima i višegodišnjih vrsta sa vrlo lijepim cvatom koji mogu i dekorirati vrt. Priprema i pohranjivanje: Najbolji način za korištenje peršina je u svježem stanju. Možete početi rezati vanjske listove čim izbije 5-6 stabljika. Stavite ih u vazu i ostat će nekoliko dana svježi, a u hladnjaku i cijeli tjedan. Možete ga osušiti u sušari, dehidratoru ili u pečnici, a može se i zamrznuti...[...]

Nastavi dalje...

CIKORIJA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Cikorija. Lat: Cichorium intybus, Eng: Chicory, D:gemeine wegwarte, Fr: la chicorée amere ou chicorée sauvage. Domaći nazivi: Vodopija, Goluguza, Kažiput, Konjska trava, Radić, Sunčevo cvijeće. Iz povijesti: Divlju Cikoriju, iz koje su danas nastale razne vrste, zbog njezine jestivosti koristili su u dalekoj prošlosti svi narodi sredozemlja. Uzgajali su je i poznavali njezinu ljekovitost Rimljani, Grci i Egipćani.[...]

Nastavi dalje...

PELIN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Pelin. Lat: Artemisia absinthium, Eng: Wormwood (absinth wormwood), D. Wermutkraut, Fr. Absinthe. Vrijeme cvatnje: lipanj-kolovoz. Miris i okus: Karakterističan miris, a okus jako gorak. Stanište: Pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima.[...]

Nastavi dalje...

BOROVNICA
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Borovnica. Vaccinium myrtillus (bobice,crne bobice,prava borovnica) Porodica: Vrijesovi, Ericaceae, LJekoviti dijelovi biljke: plodovi i listovi. Opis: Borovnica je grmolika biljka, te naraste obično do 50 cm.visine, te je relativno razgranjena. Grane su zelene i oštrobridaste, obrasle izmjeničnim listovima na kratkim peteljkama. Listovi su jajastog oblika,lagano zašiljeni prema vrhu. Borovnica ima zvonasto kuglaste cvjetove,iz kojih se početkom ljeta razvijaju sočne crnoplave bobice veličine graška, sa sjemenkama i sokom tamnoplave boje... [...]

Nastavi dalje...

LUK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Luk (lat. allium cepa) Luk posve sigurno može izmamiti suzu iz oka, i ostaviti neugodan zadah u ustima, no definitivno će opskrbiti vaš organizam vrijednim nutrijentima. Luk (lat. allium cepa) je povrće okruglasta oblika, bijele unutrašnjosti koju prekriva suha, poput papira tanka, crvena, smeđa ili bijela kožica. Od davnine je omiljeni sastojak kuhinja diljem svijeta...[...]

Nastavi dalje...

ČEŠNJAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Češnjak Lat. allium sativum l, Eng: garlic, D: knoblauch, Fr: l*ail cultive. Još je u starom rimu plinije stariji tvrdio: "nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući" Češnjak (lat. allium sativum l., porodica liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisućljećima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najčešće rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi već više od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja azija, a bio je poznat indijcima, grcima i starim rimljanima...[...]

Nastavi dalje...

LIMUN
DODATAK PRIPRAVKA

limun

Limun (Citrus x limon) je stablo iz roda Citrus (porodica Rutaceae). Hibridno voće davnog križanja, po svoj prilici, pomela i citrone. Drevni citron (Citrus medica) bio je manji i smežurane kore, a korišten je u Mezopotamiji prije oko 6000 godina. Smatra se da limun, kao i naranča potječe iz Kine i Indije. Oko 700. godine je uvezen u Perziju, Irak i Egipat. Često je korišten kao ukrasna biljka. U Europu je prvi limun uvezen u Genovu sredinom 15. stoljeća. U Ameriku stiže 1493. godine, s Kristoforom Kolumbom. Riječ limun nastala je od arapske riječi limun... [...]

Nastavi dalje...

ČIČAK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Čičak - (arctium lappa l., a. majus bernh., asteraceae). Čičak korijen (Bardanae radix) čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, veliki čičak, veliki lepuh. Eng: burdock. Botanički podaci: čičak je višegodišnja zeljasta biljka. Korijen je velik, sočan, razgranjen i do 60 cm. dug. Stabljika je uspravna, tvrda, žilava, razgranata i visoka do 150 cm. Listovi su vrlo veliki, s peteljkama, srcasti ili jajasti, s donje strane sivo-bijeli i pustenasto dlakavi, narovašeno-nazubljenih rubova. Prema vrhu stabljike listovi se smanjuju. Cvjetne glavice združene su u rahli grozdasti ili metličasti cvat, a nalaze se na kratkim stapkama. Vanjski ovojni listovi cvjetne glavice na vrhu nose kukice (takva glavica rasprostranjuje se kao cjelina i obično se naziva "čičak"). U sredini glavice nalaze se purpurno-ljubičasti cjevasti cvjetovi..[...]

Nastavi dalje...

STOLISNIK
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Stolisnik. asteraceae-glavočike. Farmakopejski naziv: millefolii herba, folia et flores. Narodni naziv: hajdučka trava, hajdučica, sporiš, kostrijet, romonika, ranjenik, vražja kopriva, petrovsko cvijeće. Povijest: legenda priča (Grčka mitologija) da je tijekom Trojanskog rata Ahileja koji je bio simbol hrabrosti i snage, bio ranjen u petu od njegova neprijatelja Parisa, krvareći odlazi do Afrodite koja mu opere petu stolisnikom, i od tada stolisnik prema tom mitu i Grčkom junaku dobiva ime Ahilej (achillea). No unatoč ljekovitosti Ahilej umire, a stolisnik ostaje vjeran pratitelj ranjenicima. Biljka se koristi već 2000.GODINA.[...]

Nastavi dalje...

RUSOMAČA
DODATAK PRIPRAVKA

rusomaca

Rusomača - Capsella bursa pastoris. Drugi nazivi: čobanska torbica, gusomača, gudomok, ćeslika, goramuk, hoću neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin. Rusomača je uglavnom dvogodišnja biljka s vretenastim korjenom i uspravnom stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto razdjeljeni. Listovi na stabljici su nerazvijeni i produženi. Gornji dio stabljike nosi bijele sitne grozdasto složene cvjetiće. Raste kao samonikla po livadama i uzgaja se u vrtovima. Za lijek sakuplja se cijela biljka sa cvjetovima, listovima i komušicama. Ljekovita je biljka koja djeluje na zaustavijanje raznih krvarenja.[...]

Nastavi dalje...

NEVEN
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Neven (calendula officinalis l. - asteraceae) Porodica; Compositae - glavočike, Farmakopejski naziv: calendulae flos, herba. Narodna imena: kalendula, prstenčac, bilec, ognjac, vrtni ognjač, zimorod, žutelj. Strana imena:Njemački: gartenringelblume. Engleski: Mary goldflower. Francuski: la fleur de souci. Talijanski: calendula. Neven se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, primjerice bradavica. [...]

Nastavi dalje...

SLADIĆ
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Sladić nije samo korektor okusa, nego drevna biljka iznimno zanimljivih ljekovitih svojstava i farmakološkog djelovanja. Propisivati ljekovite biljke u obliku čajeva, tinktura, SIPF-ova i sličnih pripravaka katkad je neugodan zadatak fitoterapeuta. Za razliku od kapsula i tableta moderne farmaceutske i dijetetske industrije, gdje su okusi maskirani različitim pomoćnim tvarima, takvi tipovi pripravaka potpuno su "goli" i otvoreni za najizbirljiviji od svih ljudskih osjetila - čulo okusa. Budimo iskreni, većina ljekovitih biljaka nije najugodnijeg okusa. Vrlo je malo biljnih lijekova ugodna okusa, a mnogi su gorki ili bljutavi. To se zasigurno ne odnosi na sladić, to jest slatki korijen. [...]

Nastavi dalje...

TROSKOT
DODATAK PRIPRAVKA

cvijet

Troskot. Lat: polygonum aviculare. Eng: common knotgrass. D: der vogelknöterich, Fr: la renouée des oiseaux ou traînasse ou centinode ou herbe aux cent nouds. Druga imena troskota su još i oputina, pasja trava, ptičja trava, ptičji dvornik i troskovac. Latinski naziv aviculare dobiva po Grčkom "avis", što u prijevodu znači ptica, jer su ptice jele sjemenke troskota. Najstariji zapisi datiraju iz vremena Kineske dinastije Shin - nong oko 3000 godina prije rođenja Krista, koji govore o ljekovitoj uporabi troskota. Jednogodišnja je, niska, prilegla kozmopolitska biljka korov, visine do 40 cm. Gusto je razgranana, sastavljena od crvenkastih članka, s ovalnim izduženim linearnim listovima koji su zašiljeni ili tupi.[...]

Nastavi dalje...

KOMORAČ





KOMORAČ

Lat: Foeniculum vulgare mill.

Eng: Fennel.

D: Der fenchel.

Fr: Le fenouit commun, fenouil, aneth doux.

Tal: Finocchio.

Porodica: Apiaceae (umbelliferae) - štitarke.

Ostali nazivi: Koromač, morač, slatki kopar, janež, divlja mirođija.

Razno o biljci:

Podrijetlo:

Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka što su ih koristili stari Egipćani, Rimljani i Grci.

Stanište:

Raste na poljima, i neobrađenim livadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima.

Komorač potiče iz Sredozemlja, a dosta se uzgaja i diljem svijeta, uglavnom u toplijim krajevima Europe i Azije te Africi i Južnoj Americi.

Raste po kamenjarima Hrvatskoga Primorja, Dalmacije i Makedonije.

U nas ga najviše ima u primorskim krajevima i na otocima.

Sabiru se svi dijelovi, korijen vadimo u ožujku i travnju, biljku i plod koristimo svježu ili ju sušimo sve do sazrijevanja ploda u rujnu, kad se i sabire plod.


KOMORAČ - DETALJI



Nazivaju ga još i koromač ili slatki kopar, divlja mirođija, morač...

Kao lijek spominje se još u staroj Kineskoj medicini nekoliko tisuća godina pr. n. e., te u Egipatskim zapisima na papirusu. Kinezi su komorač koristili za liječenje očiju, slabog želuca i debelog crijeva.

Komorač je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki, koja naraste i do 2 m visine. Stabljika je jako razgranata, glatka, okrugla i prugasta. Listovi su višestruko perasto razdijeljeni, a listići igličasti i tanki.

Cvjetovi tvore zlatnožuti štit na vrhu stabljike. Plod je duguljast, rebrast i pomalo spljošten.

Cvate u srpnju i kolovozu.

Miris komorača je aromatičan, a okus slatkast, sličan anisu.

Raste na poljima, i neobrađenim livadama, u vinogradima, na kamenjarima, a uzgaja se u vrtovima i na poljima.

Sabiru se svi dijelovi. Korijen vadimo u ožujku i travnju, biljku i plod koristimo svježu ili ju sušimo sve do sazrijevanja ploda u rujnu, kad se i sabire plod.

Ljekoviti dio biljke: Plod, korijen i cijela biljka.

Komorač je dvogodišnja biljka koja naraste od 60-200 cm. U visinu.

Ima duguljaste višestruko perasto razdijeljene listove koji rastu na stabljici i žute cvjetove koji imaju oblik obrnutog kišobrana.

Plod je duguljast, rebrast i malo spljošten, jakog mirisa i slatkastog okusa, posebno je bogat etričnim uljem.

U prvoj godinu rastu samo listovi i razvija se u korijen, a drugoj stabljika i cvjetići.

U kulturama postoje dvije varijante, gorki i slatki komorač.

Plodovi, odnosno sjeme, obje varijante se razlikuju u boji, mirisu i okusu: gorki komorač je žučkasto-zelenkasto-smeđe boje, miriše jako aromatično i ima pomalo gorkast okus.

Slatki komorač je svjetliji, miriše jače i ima slatkast okus.

Kao lijek spominje se još u staroj kineskoj medicini nekoliko tisuća godina prije Krista, te u Egipatskim zapisima na papirusu.

Komorač spada u najstarije ljekovite biljke u povijesti proučavanja ljekovitog bilja.

Njegovo ljekovito djelovanje poznato je svim starim civilizacijama a ubraja se u četiri velika korijena koji služe za čišćenje tijela (peršin, celer, šparoga i komorač).…

Srodne vrste:

Anis (pimpinella anisum l.),

Celer (apium graveolans l.),

Kim (carum carvi l.).


KOMORAČ



Karakteristike:

Komorač je ljekovita biljka koja pomaže u nizu ženskih oboljenja ali i potiče brojne važne funkcije žena.

Kao pučki lijek priprema se od korijena s vinom u liječenju vodenih bolesti i proširenih vena, kao sredstvo protiv trovanja naručito sa živom, uspješno čisti tijelo od svih štetnih tvari, pročišćava crijeva, mokraćne putove, bubrege, jetru i želudac, kod bolesti kože, kod vodenih bolesti.

Od sjemena i korijena komorača, rade se brojni ljekoviti pripravci od čaja, praška, ulja, napitka s vinom, od obloga.

Ulje se radi od sjemena komorača i koristi kod jake nadutosti, iskašljavanja katara i sekreta iz pluća pušača, kod tegoba sa zadahom, za pripremu raznih obloga, te kao dodatak uljima za masaže kod reumatskih bolova.

Ulje služi kao sredstvo kojim se mijenja okus i miris, te se koristi i u prehrambenoj industriji i u proizvodnji kozmetičkih preparata.

Dobro ide uz anis, bazgu, kamilicu, kim, lan i drugo ljekovito bilje.

Zapadna pučka medicina rabi komorač za liječenje: akni, amenoreje, bronhitisa, depresivnog kašlja i kašlja, dječjeg katara, ekcema, epilepsije, grčeva, groznice, katara dišnih organa, želuca i crijeva, konjuktivitisa, lošeg mirisa tijela i iz usta, karcionoma, krvarenja, migrene, multiple skleroze, plućnih bolesti, nervnog sistema, srčanih bolesti, teškoća s probavom, vaskularnih bolesti, upalnih procesa, ujeda škorpiona i zmija, za jačanje libida kod žena, za jačanje lučenja mlijeka u dojilja, za ispiranje očiju, za grgljanje grla, za pranje lica, za regulaciju mjesečnice, želučanih i živčanih bolesti, žutice.

Komorač se danas cijeni kao mirodija za pripremanje kolača i kruha. Zrnca komorača, a još češće mljeveni komorač, miješaju se s brašnom tako da pecivo dobiva izvrstan okus. Komorač se pored toga stavlja u juhe, umake, variva i konzervirano povrće. Svježi, nježni listići komorača, kao i svježi korijen, nasjeckaju se u salate.



KOMORAČ



Ljekovito djelovanje:

Sastav:

Eterično ulje 2-6 posto, masno ulje i slobodne masne kiseline 20 posto, bjelančevine i aminokiseline 20 posto, kalij, kalcij, sumpor i fosfor.

Komorač sadrži eterično ulje s terpenom, anetolom i fenhonom, fenikulin, dianteol, metilkavikol, šećer, bjelančevine, masti, željezo.

Komorač spada u najstarije ljekovite biljke u povijesti proučavanja ljekovitog bilja.

Droga:

Foeniculi fructus - plod komorača. Poluzreli plodovi komorača koriste se u raznim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eterično ulje koje se također koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima.

Medicinski se najviše koristi gorki komorač.

Djelovanje:

Karminativno - protiv nadimanja i probavnih tegoba

Spazmolitički - protiv grčeva (posebno u probavnom sustavu)

Ekspektorativno - pospješuje iskašljavanje

Aperitiv - za pospješivanje apetita

Tonik i afrodizijak - regulira cikluse mjesečnice

Laktacijsko - pospješuje izlučivanje mlijeka

Antiseptičko - zaustavlja razmnožavanje mikroorganizama

Diuretičko - stimulira funkciju bubrega i pospješuje izlučivanje mokraće

Antireumatsko - protiv reumatskih bolova.

Primjena:

Ljekovito djelovanje:

- potiče jače izlučivanje mlijeka u dojilja,

- sprječava upalu dojki i začepljenja uz pomoć vrućeg obloga od kuhanog korijena,

- regulira mjesečnicu i potiče rad jajnika,

- smiruje probavni sustav kod žena,

- jedno je od najboljih sredstva za slabe i malokrvne žene,

- pomaže kod oboljenja želuca, bubrega, mjehuram crijeva, jetre i pluća,

- jača želudac, i pojačava vrenje hrane, izaziva apetit,

- pojačava izbacivanje sekreta iz pluća, želuca i crijeva i smiruje grčeve crijeva naročito kod dojenčadi i djece,

- smiruje kašalj i astmatične napade, naročito kod teškog disanja i jake sluzi - sekreta - katara,

- kod bolesti srca kao što su angina pektoris, arterioskleroza,

- pojačavanje izlučivanje mokraće, odstranjuje parazite iz crijeva,

- čisti oči i jača vid,

- koristi se za grgljanej i ispiranje grla i usta, te za umivanje lica,

- kod reumatskih bolesti i gihta,

- kod bolesti krvnih žila, naročito visokog tlaka i kardiovaskularnih tegoba,

KOMORAČ



Recepti:

Umak od komorača:

2 struka svježeg lista komorača, 4 žlice ulja (maslinovog), sok od 1 limuna, 2 žlice sojinog umaka, 1 žlica mljevene slatke paprike, 2 ćlice mljevenog sezama.

stavite sve sastojke u mikser, smiješajte i poslužite s prosom ili salatom od kuhanog povrća.

Kombinacije:

Dobro se kombinira s kamilicom, korijandrom i anisom u pripravcima za poboljšanje probavnih smetnji.

Ukoliko se pomješa sa kunicom (stolisnikom), pomaže kod problema sa jetrom i gušteračom.

Eterično ulje komorača se smije samo razrijeđeno koristiti, bez obzira da li se radi o unutrašnjoj ili vanjskoj upotrebi, jer zbog svoje jačine može dovesti do problema sa disanjem i osjećajem napoetosti.

U kulinarstvu se može upotrebljavati kao začin.

Čuvanje:

Plodovi - u suhim i zatvorenim staklenim spremnicima zaštićeno od svjetlosti.

Ostatak biljke - osušen u dobro zatvorenim kartonskim kutijama.

Umak od komorača:

Na maslacu i poriluku pirjajte ploške komorača dok sasvim ne omekšaju. Možete dodati ribani krumpir (ili na kockice), pa sve zalijte pilećim temeljcem. Izmiksajte u glatku kremu.

Tjestenina s komoračem:

Masnim tijestom (može i ostatak od jučer...makaroni) obložite kalup ili manji protvan. Na to posložite pirjanim komoračem, sirom (gauda) i špekom pa zapecite u pečnici. Po želji prelijte vrhnjem.

Čaj:

Čaj od sjemena:

-Prehlada, grčevi, nadutost i vjetrovi.

1 žlica mljevenog sjemena komorača, preliti šalicom vruće vode, poklopiti, te nakon jednog sata procijediti. Piti u gutljajima poslije jela, 2-3 šalice na dan.

Prašak:

-Malokrvnost žena i za dojilje; Samljeti sjemenke komorača u mlincu za kavu. Uzimati tri puta na dan na vrh noža s jelom, sokom, čajem, vinom.

Komorač u mlijeku:

Za plučne bolesti bolje je kuhati sjeme komorača u mlijeku i zasladiti medom.

Nuspojave:

Neželjeni učinci: nisu poznati.

Ipak, trudnice ne bi smjele uzimati komorač, također veće količine uzrokuju tromost cijelog tijela, te mogu izazvati halucinacije.

molimo pročitati izjavu